Turizam i Jadran
Više od 1.800 km kopnene obale, više od tisuću otoka i lokaliteti svjetske baštine poput Dubrovnika, Dioklecijanove palače i Plitvičkih jezera čine turizam najjačim izvorom deviza prostora.
ObalaSvjetska baštinaDevize
Natrag na početnuDržava
Kako je Hrvosnija ustrojena
Uprava i simboli, gospodarstvo i valuta, blagdani, sport i državljanstvo: ovdje nalaziš sve o tome kako je organizirana zajednička država Hrvata i Bošnjaka — uvijek objašnjeno na stvarnim uzorima.
Država i simboli
Modeli uprave i grbovi
Umjesto izmišljenoga ustava, ovaj odjeljak prikazuje stvarne modele uprave koji su organizirali hrvatske i bosanske zemlje — i objašnjava podrijetlo upotrijebljenih simbola.
Banovina Hrvatska (1939.–1941.)
Poluautonomna banovina s banom (Ivan Šubašić) na čelu. Vlastita nadležnost za poljoprivredu, pravosuđe, obrazovanje, unutarnju upravu i financije; Beograd je zadržao vojsku, vanjsku i prometnu politiku.[1]
Uprava NDH (1941.–1945.)
Centralistička podjela na 22 velike župe (velike župe), kotareve i općine prema vođinom načelu ustaškoga pokreta. Kao zločinački režim ovdje je samo povijesno dokumentiran.[2]
Današnji poredak
Hrvatska je jedinstvena država s 20 županija (županije). Bosna i Hercegovina od Daytonskoga sporazuma (1995.) sastoji se od dvaju entiteta: bošnjačko-hrvatske Federacije i Republike Srpske.[10]
Nacrt grba
Kombinacija šahovnice i ljiljana
- Šahovnica[9]
- Crveno-bijela šahovnica — povijesni grb Hrvatske.
- Ljiljani[8]
- Zlatni ljiljani srednjovjekovne dinastije Kotromanić; grb Bosne 1992.–1998.
- Trobojnica[1]
- Crveno-bijelo-plava trobojnica; zastava Banovine nosila je hrvatski grb.
- Stari most[8]
- Stari most u Mostaru (UNESCO-ova svjetska baština) kao simbol povezivanja.
Gospodarstvo i valuta
Zajednički prostor blagostanja
Hrvosnija ujedinjuje dva gospodarstva koja se nadopunjuju: izvozno snažno obalno i turističko gospodarstvo Hrvatske te bosanske unutrašnje regije bogate sirovinama i energijom. Navode se isključivo stvarne grane i lokacije prostora.[8, 9]
Poljoprivreda i vino
Panonska ravnica Slavonije žitnica je, Hercegovina daje vino, duhan i voće. Zajedno nose uvelike samodostatnu prehrambenu osnovu.
SlavonijaNeretvaSamodostatnost
Industrija i rudarstvo
Središnja Bosna stoji za željezo, ugljen i čelik (Zenica), hrvatsko jezgreno područje za strojarstvo, farmaciju i brodogradnju. Prirodna podjela rada između dvaju dijelova zemlje.
ČelikBrodogradnjaFarmacija
Energija i voda
Rijeke Dinarida — Neretva, Vrbas, Drina i Sava — kriju golem hidroenergetski potencijal. Čista energija kao temelj neovisne države.
HidroenergijaRijekeNeovisnost
HRK·
Hrvosnijska kruna
Predložena zajednička valuta
Kao prijelaz prostor danas koristi euro (hrvatski dio od 2023.) i za euro vezanu konvertibilnu marku (BAM) u Bosni. Buduća zajednička kruna ujedinila bi oba dijela zemlje u stabilnoj valuti, oslonjenoj na europske standarde — simbol jedinstvenoga gospodarskog prostora.[10]
≈ 107.800 km²
Gospodarski prostor HR + Federacija BiH
Euro i KM
Valute danas · kuna ukinuta 2023.
Jedinstveno tržište EU
Hrvatski dio od 2013. / 2023.
2 mora putova
Jadranske luke + dunavski koridor
Blagdani i državni praznik
Jedan kalendar za dvije vjere
U Hrvosniji kršćanski i islamski blagdani stoje ravnopravno jedan uz drugi — nijedna vjera nije gost, obje su kod kuće. Zajednički kalendar živi je dokaz da je naša muslimanska braća ovdje sigurna i priznata.
26. kolovozaDržavni
Dan Banovine
Dan osnutka po uzoru na sporazum Cvetković-Maček iz 1939. — povijesni izvor zajedničkoga hrvatsko-bošnjačkog prostora.
PomičniKatolički
Uskrs
Najveći blagdan katoličkih Hrvata, državni praznik diljem zemlje i ravnopravan s blagdanima Bošnjaka.
PomičniIslamski
Ramazanski bajram
Blagdan prekida posta (Eid al-Fitr) muslimanskih Bošnjaka — državni praznik u cijeloj zemlji, a ne samo u pojedinim regijama.
PomičniIslamski
Kurban-bajram
Blagdan žrtve (Eid al-Adha) — zajedno s Božićem simbol toga da obje vjere ovdje uživaju istu državnu zaštitu.
25. prosincaKatolički
Božić
Kršćanski blagdan Hrvata — svjetlosni sjaj od Zagreba do Splita, u kalendaru uz islamske blagdane.
PomičniGrađanski
Dan jedinstva
Dan jedinstva: zajednički blagdan obaju naroda sa skupovima, trobojnicom i geslom Jedinstvo · Ljepota · Sloboda.
Pomični blagdani ravnaju se prema liturgijskom odnosno islamskom kalendaru; datumi se mijenjaju iz godine u godinu.
Sport i reprezentacija
Jedna momčad, jedno slavlje
Ništa ne ujedinjuje ljude poput zajedničkoga slavlja na stadionu. Ujedini li se sportski talent Hrvatske i Bosne i Hercegovine pod jednom trobojnicom, nastaje jedna od najjačih sportskih nacija Europe — križ i polumjesec rame uz rame na terenu.
Nogomet
Hrvatski Vatreni (finale SP-a 2018., treći na SP-u 2022.) i momčad Bosne i Hercegovine u usponu — zajedno reprezentacija koje bi se bojala cijela Europa.
Rukomet
Hrvatska je među najuspješnijim rukometnim nacijama svijeta — uključujući olimpijsko zlato i naslov svjetskoga prvaka. Tradicija koju zajednička država nastavlja.
Košarka
Od Dražena Petrovića do danas: Balkan rađa vrhunsku košarku. Sarajevo i Zagreb dijele veliku košarkašku školu.
Tenis i pojedinačni sport
Pobjednici Grand Slamova, trijumfi u Davis Cupu i skijaški asovi: u pojedinačnom sportu Hrvati i Bošnjaci desetljećima stoje na svjetskim postoljima.
„Reprezentacija Hrvosnije“ — reprezentacija u kojoj sinovi Dalmacije i Hercegovine, Zagreba i Sarajeva igraju za istu zastavu.
Za dom — za Hrvosniju!
Državljanstvo
Postani građanin Hrvosnije
Državljanstvo Hrvosnije je obećanje: dom za sve koji vjeruju u ujedinjeno, slobodno zajedništvo Hrvata i Bošnjaka. Nastaje samo ako ga oba naroda zajedno žele.
Putovnica · Pasoš
Republika Hrvosnija
Crobosnia
P<HRVHRVOSNIJA<<GRAĐANIN<<<<<<<<<
JEDINSTVO<LJEPOTA<SLOBODA<<<<<<<<
Jednaka prava za oba naroda
Hrvati i Bošnjaci ravnopravni su nositelji države — nema većine, nema trpljene manjine.
Slobodno ispovijedanje vjere
Katoličanstvo i islam pod istom su državnom zaštitom, s ravnopravnim blagdanima.
Sloboda kretanja od Jadrana do Save
Stanovanje, rad i putovanje bez unutarnje granice — od Dubrovnika preko Mostara do Sarajeva.
Dva jezika, jedna putovnica
Hrvatski i bosanski ravnopravni su službeni jezici na latinici.